IBM je predstavio sedmi po redu godišnji popis “Pet u pet”, popis inovacija koje imaju potencijal promijeniti načine na koje ljudi rade, žive i međusobno komuniciraju tijekom sljedećih pet godina. IBM “5 u 5” temelji se na tržišnim i društvenim trendovima kao i na novim tehnologijama iz IBM-ovih istraživačkih laboratorija koji se nalaze diljem svijeta.
Ovogodišnji popis predstavlja inovacije koje će biti temelj budućeg računalnog doba koje IBM opisuje kao doba kognitivnih sustava. Nova generacija strojeva moći će učiti, prilagođavati se, osjetiti i iskusiti svijet kakav doista je.
“IBM-ovi znanstvenici diljem svijeta rade na poboljšanjima koja će računalima dati mogućnost da osjete svijet koji se nalazi oko njih”, izjavio je Bernie Meyerson, IBM-ov znanstvenik i potpredsjednik tvrtke zadužen za inovacije. “Kao što se ljudski mozak pouzdaje u niz osjetila koja koristi tijekom interakcija sa svijetom, kognitivni sustavi će kombinacijom navedenih revolucionarnih rješenja donijeti još veću vrijednost i uvide i na taj nam način pomoći u rješavanju nekih od najkompliciranijih izazova”.
Dodir: Iskustvo stvarnog dodira putem mobitela
IBM-ovi znanstvenici rade na izradi aplikacija za maloprodaju, zdravstvo i ostale sektore koristeći se infracrvenim i tzv. haptičkim tehnologijama – tehnologijama taktilne povratne sprege koja prenosi osjet dodira i koje oponašaju stvarni dodir, primjerice osjet koji osjećamo kad prstima dodirujemo teksturu i tkanje platna. Kupac će to moći osjetiti jednostavnim prelaskom prsta preko slike predmeta na ekranu uređaja koji koristi.
Vid: Piksel će vrijediti tisuću riječi
U sljedećih pet godina računalni sustavi će piksele moći pretvoriti u smisao te ih na taj način shvaćati slično načinu na koji ljudi gledaju i tumače neku fotografiju. Te “mozgovne” sposobnosti omogućit će računalima da analiziraju osobine slike kao što su boja, tekstura i druge informacije te iz njih izvlačiti uvide.
Sluh: Računala će čuti ono što je bitno
Distribuirani sustavi pametnih senzora moći će detektirati elemente zvukova kao što su vibracije i zvučni valovi različitih frekvencija. Računala će tumačiti zvukove i na temelju toga će moći predvidjeti koje drvo će pasti u obližnjoj šumi ili kad će se dogoditi primjerice klizanje zemlje na nekom području. Takvi sustavi “slušat” će našu okolinu i mjeriti pokrete i napetosti u materijalima te nas upozoriti na potencijalne opasnosti. Grube zvukove senzori će detektirati na način kako to čini i ljudski mozak. Sustav koji prihvaća podatke uzimat će u obzir i “modalitete” kao što su vizualne i taktilne informacije te će na osnovi toga klasificirati i interpretirati zvukove.
Okus: Digitalni okusni pupoljci pomoći će vam da jedete pametnije
Znanstvenici u IBM-u razvili su računalni sustav koji može osjetiti okus i koji se može koristiti u kuhinjama kao alat uz čiju pomoć će kuhari osmišljavati još ukusnije recepte. Sastojci će se rastaviti do molekularne razine, a kemija sastojaka hrane povezat će se sa psihologijom okusa i mirisa koji se ljudima naviše sviđaju. Usporedbom takvih spoznaja s milijunima recepata sustav će moći napraviti nove kombinacije okusa, na primjer, pržene kestene moći će povezati s hranom kao što je kuhana cikla, svježi kavijar ili pršut.
Miris: Računala će imati osjet mirisa
Tijekom sljedećih pet godina mali senzori ugrađeni u vaše osobno računalo ili mobitel moći će ustanoviti hoćete li se prehladiti ili dobiti kakvu drugu bolest. Analizom mirisa, bio-markera i tisuća molekula u nečijem dahu liječnici će moći dijagnosticirati početak raznih oboljenja kao što su poremećaji rada bubrega, astma, dijabetes, epilepsija. IBM-ovi znanstvenici već su razvili sustave koji mogu osjetiti uvjete u okolini i plinove te na taj način primjerice zaštiti umjetnička djela.
Znanstvenici ne očekuju da će računala uspjeti u potpunosti preuzeti sve ljudske osobine. Postoji razlog zbog kojeg je računalo Watson koje je pobijedilo u kvizu Jeopardy dobilo ime prema stvarnom ljudskom biću i zašto se natjecalo s pravim ljudima. Pravi uspjeh kognitivnog računalstva neće se mjeriti po tome koliko je uspješno kopiralo sposobnosti ljudskog mozga – mjeriti će se po tome koliko će uspjeti u poboljšavanju ljudskog života i u pružanju informacija koje su nam potrebne da bismo oslobodili sposobnost kreativnog rješavanja problema u trenucima u kojima se suočavamo s najtežim izazovima.
INFO: www.ibm.com