Klasična glazba

Ketil Bjornstad je autor široke naobrazbe i još širih interesa. Sa diskografijom koja broji više od 50 naslova i jednako respektabilnom bibliografijom čini se da je u pitanju autor koji ima što za reći. Tako je i “Sunrise” kantata nastala…

Prije 40 godina osnovan je Hilliard ansambl. Ime je dobio po glasovitom elizabetinskom minijaturistu Nicholasu Hilliardu. I ansambl Hilliard, kao i Nicholaus Hilliard, poznati su po svojem odnosu prema detalju i osjećaju za lijepo. Od sljedeće će se godine oba Hilliarda naći u povijesti, jer je ansambl odlučio završiti svoju karijeru.

Na ovoj ploči Matej Meštrović potpisuje autorstvo gotovo svih skladbi osim jedne. Tako se uz Barbecue, Baklava’s Dance, Paprikash, Creme Brulee, Sarma Sarma, Musaky, Paprenjak i Christmas Potica smjestio i jedan Mozart Alla Turca, u Meštrovićevoj obradi naravno.

Johannes Brahms je karijeru započeo kao pijanist – virtuoz. Na našu sreću, Brahms je postao kompozitor te je svoj virtuozni pijanizam pretočio i u dva klavirska koncerta. Prvi u d-molu je skladao s dvadesetpet godina, dok je 2. u B-duru nastao dvadestdvije godine kasnije.

Renée Fleming je do sada četiri puta osvojila nagradu Grammy. U Franscuskoj je Vitez Legije časti, a uz nekoliko počasnih doktorata i još nešto priznanja, nabrajanje kojih bi bilo dovoljno da završim ovaj prikaz, gospođa Fleming već je duže vrijeme ime koje se veže uz uspjeh.

Dvořák i Brahms bili su suvremenici i prijatelji. Brahms je 1878. g. svome izdavaču preporučio kompozitora koji će skladati violinski koncert namijenjen nekom “vrsnom violinistu”. Dvořák se bacio na posao i u suradnji s virtuozom Josephom Joachimom napisao prvu verziju djela.

Johann David Heinichen i njegovi “Concerti Grandi” su zahvaljujući Deutsche Grammophon-ovoj ediciji Archiv Production opet pred nama. Heinechen (1683-1729) je prije dva desetljeća bio globalno otkriće i to zahvaljujući Reinhardu Goebelu, i njegovom ansamblu Musica Antiqua Koeln.

Ildiko Raimondi, rođenjem rumunjka, danas hvaljena sopranistica, članica ansambla Bečke državne opere, snimila je u suradnji s Leopoldom Hagerom, austrijskim dirigentom koji u djelima bečke klasike pripada u sam vrh svjetske reproduktive, a koji je poznat zagrebačkoj publici kao redovit gost dirigent koji ravna Zagrebačkom filharmonijom u “Velikom Lisinskom”.

Austrijski skladatelj koji je stvarao na prijelazu iz klasike u romantiku, Franz Schubert (1797-1828), većinom je poznat po svojim pjesmama za glas i klavir. Među osamstotinjak ovih dijela najpoznatiji su mu ciklusi “Lijepa mlinarica” i “Zimsko putovanje”. Potonji, u 24 solo pjesme koje je Schubert skladao na stihove Wilhelma Müllera opjevava tugu napuštenog ljubavnika koji tražeći lijek za svoju ljubavnu bol odlazi u drugi grad.

Osmi album francuske pijanistice Hélène Grimaud ujedno je i njen prvi koncertni objavljen za Deutsche Grammophon. Pomalo neuobičajen repertoar čine Mozartovi klavirski koncerti: “Klavirski koncert br. 19 u F duru K.459” i “Klavirski koncert br.23 u A duru K. 488”, između kojih su uvrštene arije: “Chi’io mi scordi di te?” – “Non temer,  amato bene K.505”, u kojima se Grimaud i Komornom orkestru Bavarskoga radija pridružila zvijezda u usponu, njemačka sopranistica Mojca Erdmann.