Roy Gandi se u dizajniranju gramofona drži nekoliko jednostavnih pravila. Smanjiti masu i povećati čvrstoću, pomaknuti strukturne rezonancije prema gornjem dijelu frekvencijskog spektra, minimalno koristiti dampiranje i smanjiti vibracije motora bez korištenja mehaničkih pomagala. Nova Rega RP 6 je primjer kako to izgleda u praksi.
Kućište gramofona je lakše, no u odnosu na model RP 5, koji zamjenjuje, za sigurnu vezu tanjura i ručice tu su dvije metalne ukrute koje ih povezuju. Sub tanjur je napravljen od aluminija, a tanjur je dvoslojno staklo. Drugi sloj je stakleni obruč koji povećava periferni moment i dodatno dampira osnovni tanjur. Zahvaljujući sofisticiranoj kontroli vibracija motora, isti je tvrdo vezan za kućište i nalazi se u neposrednoj blizini subtanjura. Kao i ostali Rega gramofoni i ovaj nema subšasiju tako da će ga od podloge odvojiti nogice koje su preuzete sa modela RP 9.
Sve u svemu, još jedan jednostavan i dobro dizajniran proizvod koji obećava dobar zvuk. Za sve one koji se pitaju zašto, evo malo pojašnjenja. Gramofon je mehanička naprava koja je osjetljiva na sve, uključujući i samu sebe. Ovo “sve” je prvenstveno stvarna situacija u kojoj se gramofon nalazi na izvjesnoj udaljenosti od zvučnika koji su po samoj prirodi stvari izvor vibracija. Igla koja se nalazi u brazdi vibrirajući (opet!) juri kroz brazdu i pokušava (u najboljoj namjeri) prenijeti što je tamo otisnuto.
Igla je s gramofonom povezana preko svojeg kućišta (zvučnice) koja je pričvršćena na ručku. U daleko najvećem broju slučajeva ručka je putem kućišta povezana s tanjurom koji se okreće oko svoje osi. Na tanjuru se nalazi ploča, a tanjur se nalazi na osovini koja mu omogućava željeno okretanje. Da bi se tanjur vrtio potreban je motor koji isto tako treba biti tu negdje. Sve to skupa već je više nego dovoljno izvora problema. Pretpostavimo da igla neće imati problema da očita sadržaj brazde. No tu se nalazi ručka koja drži zvučnicu. Ručka treba omogućiti zvučnici “mirno more” a to s obzirom na činjenicu da imamo na njenom vrhu nešto što vibrira i nije lagani zadatak.
Tražimo one vibracije koje su nadahnute glazbom, a ne strukturnim rezonancijama. U priču se upliće i tanjur koji treba biti idealna podrška ploči na kojoj je utisnuta glazbena poruka. U stvarnom svijetu i tanjuri pomalo zvonikaju umjesto da se okreću u tišini. Ništa strašno, ali kada nesavršenoj ručici dodamo nesavršeni tanjur, šanse za dobar zvuk se progresivno smanjuju. Kad bi tu bio kraj priče, o kako bi život bio jednostavan. U igru ulazi motor koji će kod remenom pogonjenih gramofona putem istog remena okretati tanjur. Remen je dobra ideja, jer motora koji se idealno okreće nema.
To je do danas ostao problem direktno pogonjenih tanjura, to jest onih kod kojih je osovina na kojoj leži tanjur istovremeno i rotor elektromotora. Remen treba kompenzirati minijaturne nelinearnosti pogonske osovine motora, što je kako smo rekli dobra ideja. U teoriji je sve dobro dok ne stigne praktična provjera. A tada stvari ne stoje baš briljantno.
Što mislite što se dešava kad igla naleti na ono što se zove jaka modulacija? Kada npr. netko na ploči odluči “opaliti po bubnju”? Igla kreće u oštru borbu u kojoj joj trebaju pomoći masa tanjura na kojem se nalazi ploča i okretni moment motora. Rekli smo da su motor i tanjur povezani remenom koji ima određeni elasticitet. E sada nam taj elasticitet ne ide na ruku, jer remen djeluje kao kvačilo na automobilu. Onaj s ploče koji je opalio po bubnju malo je usporio pri tome jer ga je naša veza igla/tanjur/motor zaljuljala poput federa. Za one koji misle da je dovoljno samo povećati masu tanjura i okretni moment motora, imam loše vijesti. Teži tanjur će proizvoditi više buke u ležaju u kojem sjedi njegova osovina.
Sam tanjur će osim težine zahtijevati i dodatnu izolaciju od samoga sebe. Onda će od te buke trebati izolirati ručicu koja se već dovoljno muči s iglom i svojim rezonancijama Uza sve to jači motor znači i više buke od motora. Ako ste krenuli rješavati sve te probleme, završavate s gramofonom koji mora težiti barem nekoliko desetaka kilograma. Zamislite samo kakav herojski pothvat je iste probleme riješiti kod direktno pogonjenih tanjura!
Ako ste Roy Gandi, onda idete drugim smjerom. Tako je Rega RP 6 gramofon “od pet deka” koji izgleda kao skup vrlo jednostavnih rješenja. I stvarno, jesu jednostavna, no doći do istih nije nimalo jednostavno. Zato je Roy Gandi veliko ime. Kako sve držati na minimumu i izvući maksimum, to je pitanje na koje odgovor, na žalost, nije “zna se”. Ono što se pouzdano zna, je da skraćivanjem pogonskog remena i kontroliranjem vibracija motora možemo vrlo značajno umanjiti efekt kvačila. I tu opća znanja staju, pa ostaje odgovoriti na pitanje kako Rega RP 6 zvuči.
Ovaj je gramofon stigao na test u vrijeme dok je fascinantna Sota Star vrtjela ploče u mome sistemu i čekala da napišem tekst. Rega RP 6 ima nešto zajedničko s četiri puta skupljom Sotom. A to je ručica. Sota Star koristi Regu RB 301, dok je na RP 6 nova RB 303, što ćemo za potrebe teksta tretirati kao identične proizvode. Kako je na Sotu bila montirana Grado zvučnica model Reference Reference 1, tako je ista prešla na RP 6. Imamo dvije, gotovo identične Rega ručke i istu zvučnicu.
Pa ćemo lako saznati koliko je važan ostatak. Prije nego li nastavim moram uvaženom čitateljstvu skrenuti pažnju na tri činjenice. Prvo, razlika u cijeni između ova dva gramofona je dovoljna da kupite cijeli, odlično svirajući, Rega sustav. Drugo, ovo nije najbolji Regin gramofon i ideja nije pokazati koliko Sota ili Rega vrijede, tj, ne vrijede traženih novaca. Grado zvučnica je sama skuplja od RP 6 gramofona i ovdje je kako bi smanjili broj varijabli. Pretpostavimo da je Sota Star referenca spram koje ćemo izmjeriti dosege RP 6.
Grado Reference Reference 1 je zvučnica o kojoj smo pisali i koja je u Soti pokazala svu Grado raskoš boje i muzikalnosti zbog koje je ljubitelji posebno cijene. Rega RP 6 nije mogla tako uvjerljivo predstaviti sve kvalitete ove zvučnice jer je, prije svega, nedostajalo harmonijske nadgradnje. Sve je bilo točno, no skromnije prikazano. U donjem dijelu spektra nedostaje te energije i lakoće koja suvereno odozdola prema sredini nezaustavljivo gura naprijed. Sredina je brza i točna, no više orijentirana na vjerni prikaz osnovne informacije nego li na finu nadgradnju. Tako je i sa visokima koji neće patiti od manjka informacija, već od nedostatka mikrodinamike. Definicija prostora je vrlo dobra, no ne i odlična.
Da li je Sota četiri puta bolje? Naravno da nije, ali uvijek je to tako u High End-u. No nije sve bilo na strani Sote. Rega RP 6 vrti crnu ploču onako kako to CD-u čini CD reproduktor! Taj osjećaj stabilnosti i preciznosti vrtnje imaju direktno pogonjeni tanjuri, no teško da se mogu približiti Regi kada je u pitanju cjelokupna uvjerljivost prezentacije. Nikada za novce koje košta Rega RP 6 nisam čuo gramofon koji to može, a da značajno nije stradalo nešto drugo.
Maknemo li skupi Grado iz priče dogoditi će se funkcionalno poboljšanje. Grado Reference ima po Rega standardima, kao i popriličan broj drugih zvučnica, previsoko kućište, pa ručicu treba podići kako bi dobili odgovarajući kut pod kojim igla sjeda u brazdu.
Za to nam treba posebna podloška koja ide pod ručicu. Nikakav poseban problem, osim što odgovarajuće podignuta ručica sada priječi uporabu poklopca! Na Regin gramofon samo zvučnice odgovarajuće visine, inače se protiv prašine borite drugim sredstvima. Konstruktorski propust ili uvjerenje kako vam bolje od onoga što nudi Rega ne treba, sasvim svejedno.
I što reći na kraju? Gramofoni su komplicirane naprave i ako želite dobar zvuk uz minimum gnjavaže, Rega je nepogrešivi izbor. Kao i svaki perolaki gramofon i RP 6 je posebno osjetljiv na podlogu koja ga nosi, pa tu ne treba žaliti truda. Uz to, za tražene novce teško da ćete naći uređaj koji ima tako vješto izbalansirane vrline i mane, koji je tako precizno izveden i tako precizno svira. Roy Gandi je opet digao letvicu…
| KARAKTERISTIKE | |
| Dimenzije (ŠVD): | 440x100x360 mm |
| Masa: | 6,5 kg |
| Cijena: | 7.900 kn |
| INFO: | Audio san, tel.: 01/4833 046, www.audiodream.hr |