Danas malo tko stvarno ne zna tko je bio Steve Jobs, no ustvari malo ljudi zna neke bitnije detalje o njemu. Računalni genij pomogao je donijeti svijetu neke od najvažnijih tehnoloških inovacija bez kojih je današnji život (u civilizaciji) nezamisliv. Osobna računala kakva danas poznajemo upravo su njegov doprinos.
Piše: Mladen Šagovac
Jobs
(Jobs)
Open Road Films / Blitz film i video
Ocjena: 3.5 / 10
Režija: Joshua Michael Stern
Glavne uloge: Ashton Kutcher, Dermon Mulroney, Josh Gad
Trajanje: 128 min
Prvi funkcionalni računalni miš došao je upravo iz Apple-a. Nije da se računalo ne može koristiti bez miša, ali s njim je znatno lakše za korištenje. Eto, čim se spomene ime Steve Jobs prva asocijacija kreće u smjeru tehnološkog, dok ono karakterno i osobno ostaje u pozadini misli. Problem filma ‘Jobs’ je što je nedorečen u svim smjerovima kojima se priča kreće a baulja poput noćnog pijanice koji ide lijevo-desno-nigdje-moga-puta. Malo bi da je dočaravanje osobnog karaktera Stevea Jobsa, malo bi da je prikaz stvaranja najvrijednije svjetske kompanije u 2012. godini, malo bi da je drama, a malo nezavisni projekt koji bi trebao na krilima tragične smrti i popularnosti genija donio slavu producentima.
Jobs
Sve što Steve Jobs treba pred svojim suradnicima učiniti je nešto predstaviti i to će biti popraćeno ovacijama i gromoglasnim pljeskom. Film počinje Jobsovom prezentacijom iPoda 2001. godine, koji iako je najpopularniji svjetski mp3 player nije i prvi s velikim kapacitetom pohrane. Ipak iz nekog korporativnog poriva samohvale producenti filma ‘Jobs’ imali su potrebu predstaviti ga kao prvog. Već tu imate osjećaj da s ovim filmom neće baš sve biti kako bi trebalo biti. Odmah nakon uvodne scene redatelj Joshua Michael Stern publiku vraća u daleku 1974. godinu kada je Steve Jobs bio student na Reed College u Portlandu, gdje se nakratko upoznajemo s nonšalantnim studentom koji pred sobom teško da ima ikakvu budućnost. Ono što se ovdje gledatelju usječe u memoriju jest kontradikcija koja će se iz sjećanja prizivati kasnije u filmu svaki put kad Steve Jobs doživi eskapadu pedantnosti. Naime, teško je zamisliti da netko tko po univerzitetskom kampusu baulja bosonog, istovremeno je tehnološka picajzla koja patološki pazi na uredan raspored električnih kondenzatora na matičnoj ploči.
Nekoliko stvari ne štima u biografskoj drami, bez imalo napuhavanja, o jednom od najznačajnijih vizionara 20. stoljeća. Prva i najveća je nedorečenost.
Ostatak filma reda se hrpa epizoda iz Jobsovog života koje o njemu i Apple-u govore sve i ništa. Jedino što film ‘Jobs’ čini isplativim za gledanje jest Ashton Kutcher. U scenariju koji ne nudi ništa konkretno, nije mu preostalo ništa doli temeljito imitirati Jobsove kretnje i način verbalne ekspresije.
U pokušaju da ovo bude biografski film naglašene drame, uglavnom prevladavaju mračne epizode iz Jobsovog života koje su pak skraćene kako bi ih u film bilo natrpano što je više moguće. Tako nedorečeni narativ publiku vodi kroz ključne događaje u Jobsovom životu poput osnivanja Apple-a, predstavljanja Apple II osobnog računala, projektiranje računala Apple Lisa, prelazak u Macintosh, izguravanje iz kompanije 1985. godine, povratak u Apple i reklamnu kampanju “Razmišljajte drugačije”. Od Jobsovog specifičnog načina razmišljanja u cijeloj toj niski epizoda, dočarana je samo njegova sklonost urednosti uređaja i softwera te izrazita svadljivost.
Jedini trenuci u kojima Kucherov Jobs vidljivo kreativno razmišlja je kad smišlja ime Apple i kad dobije pismo od svoje kćeri Lise. Ovo bi moglo biti razočaravajuće za one zagrižene obožavatelje robne marke Apple, no u svijetu je sasvim dovoljan broj vlasnika iPhone uređaja koje dramatični detalji iz Jobsovog života i njegov način razmišljanja ne zanimaju previše. Njima je bitno da na na svom iPhone-u putem Twitter ili Facebook aplikacije mogu svojim prijateljima objaviti da su upravo pogledali film ‘Jobs’.
