Tri su presude koje može donijeti Sudac. Ukoliko ste počinili neko kazneno djelo biti ćete utrpani u kocku (kavez), druga apsolutna kazna je smrt, izvršenje – odmah. Možete biti i te sreće da je netko u blizini počinio teže kazneno djelo, tada ste se izvukli uz upozorenje. Mega-City One broji oko 800 milijuna stanovnika, dnevno oko 17.000 ubojstava a Suci uspijevaju odgovoriti na svega 6% slučajeva.
Mračnu distopijsku budućnost kakvu su zamislili John Wagner i Carlos Ezquerra tvorci britanskog stripa Sudac Dredd malo tko može poželjeti.
Piše: Mladen Šagovac
Izuzev, ambicioznih scenarista i producenata. Kolika je bila ambicija Andrewa Macdonalda (Posljednji škotski kralj, 28 dana kasnije, Trainspotting), suosnivača DNA Films, pokazuje činjenica da je Dredd zbog enormne količine vizualnog nasilja zabranjen za publiku do 18 godina starosti. Za svoj naum da svijetu ispravi nepravdu nanijetu 1995. godine kada se u Dreddovom kostimu pojavio Sly Stallone, Macdonald je angažirao kontemplativnog scenarista Alexa Garlanda i vrhunskog fotografa Anthonya Dod Mantlea dok je režiju dao u ruke relativno mladog Petea Travisa (Omagh, Točka prednosti).
Okrutan film koji ne štedi likove te brojnim kolateralnim žrtvama pokazuje s čime su suočeni protagonisti. Scenarij dočarava jednaku količinu fizičkog nasilja kakva je prisutna u epskom filmu a da je to točno ono što su obožavatelji stripa očekivali od filma potkrijepljuje britanski box office gdje je Dredd u premijernom vikendu izbio na čelnu poziciju po broju prodanih kino ulaznica.
Ispod linije Dredd 3D postavlja neka osnovna pitanja etičkih načela, u jednakoj mjeri propitkuje/kritizira društvo koje se u pomanjkanju zakona ne odupire samovlasti narko lordova, ali i apsurde zakonski uređenog društva. No, to je ispod crte, iznad je čisto nasilje. Psihičko i fizičko nasilje, u što je više raznovrsnijim oblicima moguće. Bacanje zarobljenih dilera suparničke bande s dvjestotog kata u sigurnu smrt nakon što im je prethodno oguljena koža je samo okidač i uvod u nasilje koje će uslijediti.
Mega-City One je podijeljen na glomazne zgrade blokove u kojima pojedinac može provesti cijeli svoj životni vijek bez da ikada izađe van. Ovi blokovi u mnogočemu podsjećaju na brazilske favele, južno-afričke i indijske slumove u kojima caruju zakoni iznad službenih zakona. Bivšu prostitutku Ma-Ma život nije mazio, ali otkako je preuzela uzde ni ona ne mazi one koji joj stanu na put.
Okrutna i bešćutna kriminalka glavni je proizvoač i dobavljač nove sintetske droge, koja je zbog svojstva usporavanja osjećaja protoka vremena na 1% nazvana, Slo-Mo. Što je prethodilo usponu Ma-Maminom uspjehu u hijerarhiji kriminalnog miljea možete pogledati/pročitati u prequel stripu (na dnu ove stranice).
Sudac Joseph Dredd taman na završno testiranje preuzeti novakinju Anderson koja je odabrana jer kao mutant ima sposobnost čitanja misli. Interesantno je uočiti Anderson kao protagonisticu koja je takoðer sudbinski tragičar kao i glavna antagonistica Ma-Ma ali je iskoristila svoj izbor na drugačiji način. Anderson je ta koja odlučuje da sudački tandem preuzme slučaj trostrukog ubojstva u stambenom bloku Peach Trees.
Olivia Thilrby se kao Sudac Anderson solidno uklopila u sivu zonu crno-bijele pravde kakvu provodi Sudac Dredd. Navodno je njen lik baziran na kultnoj pjevačici Debbie Harry (Blondie), što se vjerojatno odnosi na vizualnu pojavu. Apsolutnom izvrsnošću se, na žalost, ne može pohvaliti Lena Heady kao Madelaine Madrigal, odnosno Ma-Ma. Umjesto da iskoristi priliku razvoja jedinstvenog negativca, Heady svoju ulogu odrađuje u maniri karakternog glumca. Nije nužno loše, ali izvanredna prilika je ostala neiskorištena.
Sudac Dredd je karakterno futuristička verzija Prljavog Harryja, samo što će umjesto – “Go ahead punk, make my day!”, reći, – “Prekršitelju, vrijeme je presude.” Lik je vizualno nadograđen kako bi djelovao realnije, pa su čuvene mjedene naramenice i lanci zamijenjeni gipkim borbenim oklopom koji je nadograđen komunikacijskim gadgetima, dok je kaciga ostala istovjetna stripovskom originalu. Njegovo oruđe kojim se služi u provođenju instant pravde je također nadograđeno i sad može primati glasovne naredbe te mijenjati način paljbe, ali je i dalje to “Law Enforcer”. Kako će Anderson zaključiti, Dredda muči težak pritajeni bijes izazvan unutarnjim dvojbama, ali i dalje je suvereni provoditelj kakve-takve instant pravde. I u tome je neprikosnoveno najbolji predstavnik Sudačkog pravnog sustava. Možda ne vjeruje u taj sustav ali zna da nekakav društveni sustav mora postojati. Karl Urban navodno je sam zatražio ulogu Dredda i odradio je bez ikakve zamjerke preslikavajući nemilosrdnog suca onakvim kakvim je zamišljen.
Najavljena je moguća trilogija, što znači da bi Dredd trebao dożivjeti još dvije filmske inkarnacije. Okosnica ove trilogije bi trebala biti Demokracija, inače centralna tema osam priča iz originalnog stripa. Biti će interesantno vidjeti kako će Alex Garland u ovu prizemniju vizuru uklopiti potpuno fantazijske antagoniste poput Dark Judges, odnosno, hoće li uopće biti uklopljeni u filmske avature Suca Josepha Dredda i njegove partnerice Anderson.
Brutalno nasilan film koji vas neće štedjeti nasilja prožetog izvanrednim akcijskim prizorima u kojima je stavljen naglasak na iznenadne preokrete. U slučaju da zbog svoje dobne restrikcije pljosne u kinima, Dreddu ne gine status kultnog uradka i garantirano će biti hit u IPTV videotekama. Ako pak premišljate da uskočite u 3D vlak, nije zalud uvršteni dodatak na plakatu. Dreddu, 3D dobro stoji, ponajviše zahvaljujući vrsnom fotografu Anthonyju Dod Mantleu kojem je ovo prvi izlet u 3D. Scene koje dočaravaju konzumaciju Slo-Mo samo su najeksponiraniji dio ovog SF akcića, Mantle je istinski majstor fotografije i to se vidi u svakoj sceni filma, pa i onim brzinskim, akcijskim.
