Moglo bi se reći kako se pedeseta obljetnica emitiranja originalnih Zvjezdanih staza nije mogla dogoditi u prikladnije vrijeme. Uostalom, popularnom kulturom već neko vrijeme ne vladaju samo superheroji nego, u širem smislu, sam koncept obožavateljstva.
Piše: Luka Kostić
Lani su novi Ratovi zvijezda postali najunosniji film u povijesti Sjedinjenih Američkih Država, Marvelovi filmovi o superherojima, povezani u ujedinjen svijet (tzv. “Cinematic Universe”) već godinama vladaju filmskim platnima, dok se na isti projekt priprema i suparnička strip-kuća DC. Od glomaznih premijera, marketinga, do konvencija za obožavatelje i strastvene on-line zajednice, čini se da zapadnom popularnom kulturom dominiraju dvije stvari: ogromne franšize (shvaćene u smislu niza međusobno povezanih tekstova, od filmova do stripova, temeljenih na već postojećim brendovima) i strastveno obožavateljstvo (zbog kojega su navedeni brendovi, između ostaloga, toliko unosni).
Imajući sve to u vidu, nije teško vidjeti da su upravo originalne Zvjezdane staze, nastale u eklektičnoj mašti Genea Roddenberryja, američkog vojnog pilota, policajca i, u konačnici, pisca i producenta, izvorišna točka čija se relevantnost temeljila upravo na ta dva temelja.
Originalna postava posade na komandnom mostu svemirskog broda U.S.S. Enterprise (NCC-1701) sastojala se od kapetana Jamesa T. Kirka (William Shatner), prvog časnika Spocka (Leonard Nimoy), doktora Leonarda McCoya (DeForest Kelley), poručnika Sulua (George Takei), poručnice Uhurae (Nichelle Nichols), zastavnika Chekova (Walter Koenig) i glavnog inženjera Montgomeryja Scotta (James Doohan)
Roddenberyjeva originalna koncepcija serije, više-manje kao vesterna u svemiru, gdje su Kirk, Spock i posada zvjezdanog broda ‘Enterprise’ epizodično proživljavali zabavne avanture na granici, brzo je pronašla strastvenu publiku i prerasla u kult. Pa ipak, tek sa svojom drugom postavom, Zvjezdane staze: Nova generacija, čije su se avanture počele emitirati 1987., franšiza će postati ono po čemu je i dan danas najpoznatija.
Nastavljajući se konceptualno na avanture i istraživanje svemira originalne posade Enterprisea, Nova generacija je, dodavanjem istraživanja kompleksnijih tema ljudske prirode, rata, filozofije i politike, odvela Zvjezdane staze “hrabro, gdje nitko do tada nije otišao“.
Premisa serije je jednostavna: posada Enterprisea je na misiji otkrivanja novih civilizacija te se, susrećući se s istima, nosi sa izazovima nepoznatog svemira i neistraženih voda. Ono što Zvjezdane Staze čini unikatnim jest Roddenberryjev koncept Federacije, članovi čije Zvjezdane flote su kapetan Jean-Luc Picard i njegova posada. Ujedinjena Federacija Planeta je Roddenberryjeva vizija ljudske budućnosti – ogromna među-planetarna zajednica utemeljena na prosvjetiteljskim idealima – jednakosti, borbi protiv diskriminacije, zajedništvu i garanciji osobnih prava i sloboda. Federacija je egalitarna do razine utopije – valuta ne postoji, svi rade za zajednički cilj i dobrobit zajednice.
Roddenberryjevo inzistiranje da će ljudska civilizacija u budućnosti ostaviti iza sebe sve međusobne sukobe dovelo je do premještanje temeljnog konflikta na susret sa drugim civilizacijama: najefikasniji antagonisti Zvjezdanih Staza su generalno negativi Federacije: Klingonsko i Romulansko Carstvo, Borgovi, civilizacije koji kolektivistički duh koriste u totalitarne svrhe. I upravo ovdje je lagano locirati konceptualnu i emotivnu srž Zvjezdanih Staza – kolektivizam, solidarnost i zajedništvo koje zajedno radi u svladavanju nepoznatih i zastrašujućih prepreka iz dubina svemira. Posada Enterprisea se smatra istraživačima i diplomatima, nikako vojnicima i osvajačima.
Nova generacija emitirana je i nakon Roddenberryjeve smrti, sve do 1994., nakon čega je franšiza nastavljena u vidu dugometražnih filmova i novih inačica serije, više ili manje uspješno (“Voyager”, “Duboki svemir 9“, “Enterprise“). Iako se može reći da, iz raznoraznih razloga, niti jedna od novih inačica serije nije dosegla kvalitetu ili popularnost Nove generacije, Zvjezdane staze su zadržale svoju unikatnu ravnotežu avanture i istraživanja širih društveno-političkih tema.
Naravno, neizbježno, 2009. godine Hollywood je odlučio napraviti ono što zna raditi najbolje – oživiti postojeću kultnu franšizu na velikom platnu. Pod režiserskom palicom J.J. Abramsa, koji je učio pod velikim Stevenom Spielbergom i koji će kasnije režirati i novi nastavak Ratova Zvijezda, novi film, nazvan jednostavno “Zvjezdane staze“, je oživio originalnu posadu Enterprisea i postao hit na kritičkoj i komercijalnoj razini.
Četiri godine kasnije, Abrams se vratio u režisersku stolicu i snimio nešto slabije primljeni nastavak – “Zvjezdane staze: U Tami”. Film je ostao upamćen i po kontroverzama oko odabira britanskog glumca Benedicta Cumberbatcha za ulogu antagonista Khana – lika koji je u originalnim filmovima bio indijskog porijekla. Abramsovi filmovi su u suštini služili kao (uspješna) audicija za novi nastavak Ratova Zvijezda – bili su blještavi akcijski filmovi čije su dodirne točke sa Zvjezdanim stazama uglavnom bile na površinskoj razini: reference na ikoničke momente starih serijala, imena likova i brodova i poznati citati.
Naravno, tako nešto ne treba nikoga čuditi – Abramsovi filmovi su koštali na stotine milijuna dolara i od njih se očekivala ogromna zarada. Ideja da će Hollywood snimiti “pravi” film o Zvjezdanim Stazama djeluje iluzorno u dobu kada svaki suvremeni visokobudžetni film ima imperativ zadovoljiti što širu moguću demografiju. U korporativnoj logici američkih filmskih studija jednostavno nije bilo mjesta za bučnu ali malu količinu tvrdokornih “Trekkieja”.
Filmski posteri svih deset Star Trek filmova prije nego što je J.J. Abrams vratio ovu franšizu na filmska platna s filmom Enterprise (2009.)
Što nas sve skupa dovodi do ovogodišnje obljetnice i najnovijeg filma, “Zvjezdane staze: S one strane“. Režiserski posao je od Abramsa preuzeo Justin Lin (najpoznatiji kao režiser popularnih filmova iz franšize “Brzi i žestoki”) dok su scenarij napisali Doug Jung i britanski glumac i komičar Simon Pegg. Iako film zadržava veliku količinu tropa i žanrovskih konvencija iz Abramsovih filmova i u suštini se može okarakterizirati kao akcijski spektakl, ispod eksplozija, tučnjave i masovnih akcijskih scena ipak se može osjetiti puls originalne čari Zvjezdanih staza. Premisa je, u duhu originalne serije, jednostavna. Kapetan James Kirk i njegova posada pronađu se usamljeni na neprijateljskom planetu i moraju, radeći kao tim, riješiti izazove koje im nepoznati svemir donosi.
U vremenu kada se obožavane franšize iskorištavaju u stvaranju sve većeg profita možda je postoji i zrno poetične pravde da su Zvjezdane staze, srce najpopularnijeg žanra današnje popularne kulture, za svoju pedesetu obljetnicu dobile film koji se barem djelomično vratio stvarima koje su od Zvjezdanih staza napravile jednu od najomiljenijih franšiza svih vremena. Neka živi dugo i napreduje.