Stanley Clarke
Night School
(Heads Up / Menart)
Na DVD-u je objavljena snimka nastupa što ga je listopada 2002. održao čuveni bas gitarist i kontrabasist Stanley Clarke, dobitnik brojnih priznanja i nagrada, među ostalim višestruki dobitnik nagrade Grammy, proglašavan najboljim basistom i jazz glazbenikom. Bio je to treći koncert upriličen za The Scholarship Fund na Musician Institutu.
Za tu prigodu Clarke je okupio viđeno društvo koje se izmjenjuje na pozornici u raznim formacijama, od trija do orkestra. Među ostalima to su pjevač i klavijaturist Stevie Wonder koji je nastupio u izvedbama blues standarda “Every Day I Have The Blues”, te jazz standarda ”Giant Steps”, bandžoist Bela Fleck koji je odsvirao posvetu Johnu Coltraneu, “Song To John” Clarkea i Chicka Coreae, te vlastitu “The Lochs of Dread”, kao i saksofonist Benny Maupin, trubač Wallace Roney i bubnjar Lenny White koji se pridružuju u izvedbi Clarkeove “Why Wait”. U nekim izvedbama Clarke je solist uz simfonijski orkestar, a u nekima dirigira njime.
Ovim koncertom Clarke je još jednom pokazao da je bass, koji je dugo bio tretiran kao uglavnom prateće glazbalo, ravnopravan s ostalim solističkim glazbalima. U razgovoru koji smo vodili 2007., prigodom koncerta što ga je održao u zagrebačkom klubu Aquarius, o tome je rekao: “Kad sam počinjao svirati cilj mi je bio prebaciti bas iz pozadine u prvu liniju. Danas s tim nema poteškoća. Bas je ravnopravan svim ostalim instrumentima.”
Ne samo da je ravnopravan – bas se u njegovim rukama pretvara u igračku, objekt koji mu služi za iskazivanje virtuoznosti, a Clarke je jedan od najvještijih basista na planetu. U nekim trenucima koncert se pretvara u veliki jam session, a posebice je uzbudljiva finalna izvedba Clarkeovog najvećeg hita, “School Days”, u kojoj se u šesnaesteročlanoj postavi nadmeće čak jedanaest bas gitarista. Među njima su veličine koje dolaze iz raznih stilova, a svaki od njih predstavio se solom. Uz Clarkea rasturali su Flea, Amand Sabel-Lecco, Bunny Brunel, Alex Al, Billy Sheehan, Stewart Hamm, Jimmy Johnson, Wayman Tisdale, Brian Bromberg i, šećer za kraj, Marcus Miller.
