Svjedoci smo sve težeg stanja na domaćem tržištu potrošačke elektronike. U začaranom krugu gospodarske krize iz koje nikako da se izvučemo, daljnjem osipanju srednje klase i činjenici koju su potvrdila neka istraživanja da se u krizi ljudi najlakše odriču potrošnje u sektoru elektronike, nije ni čudo da su trgovački lanci u ovoj branši, kao 20 godina stabilni Technomax, na rubu bankrota. Nije neka utjeha, ali ni u svijetu lancima specijaliziranim za potrošačku elektroniku ne cvatu ruže. Tako iz Velike Britanije stiže vijest da veliki američki lanac Best Buy koji se u prošloj godini uz partnerstvo Carphone Warehousea pokušao snažnije probiti na britanskom tržištu otvaranjem lanca trgovina, tamo ostvaruje ogromne gubitke.
U prvoj financijskoj godini poslovanja, naime, taj gubitak iznosi ogromnih 62 milijuna funti.
Doduše, tvrtka je izvijestila da je u Velikoj Britaniji u prošloj financijskoj godini imala samo 6 velikih trgovina, pa se gubitak ne odnosi samo na lošu prodaju, nego se tu pribrajaju i skupo infrastrukturno ulaganje u otvaranje novih trgovina. Originalni plan Bet Buya bio je da otvori 80-ak trgovina širom Velike Britanije, no s obzirom da s prvima nije krenulo baš spektakularno, pitanje je hoće li se inzistirati na tom ambicioznom planu.
Inače, Best Buyu ne bi bilo prvi put da se preračuna u planovima izvan SAD-a gdje im u prosjeku ide dobro s njihovih 1100 trgovina. Naime, već su bili prisiljeni zbog loših rezultata zatvoriti neke od svojih trgovina u Kini i Turskoj.
Iz britanskog partnera Carphone Warehouse dolaze vijesti kako se radi na spašavanju gole kože promjenom strateških planova. S obzirom da je primijećeni trend da što je trgovina veća, stvara veći gubitak, planira se otvoriti niz manjih elektronskih outleta čiji je hladni pogon i održavanje mnogo manje.
Isto tako, u Best Buyu preispituju svoju strategiju i na domaćem terenu i pokušavaju se prilagoditi promjenama; uz manje trgovine uz tradicionalnu elektronsku ponudu, TV-a, sterea, videa, kompjutera i telefonije, nuditi više s područja periferne opreme, servisa, softvera, on-line poslova, "virtualnog" sadržaja i pretplata na razne mobilne, TV i internetske servise. Imaju jak razlog za to; za ovaj nabrojani "virtualni" dio se procjenjuje da vrijedi 420 milijardi dolara u SAD, a vrijednost prodaje "tradicionalnih" elektronskih uređaja tek 200 milijardi.
