Ceremonijal otvaranja Zagreb Film Festivala nije bio pretenziozniji, a ni duži od prethodnih. Ceremoniju su, tradicionalno, započeli direktori i začetnici ovog specifičnog festivala Boris T. Matić i Hrvoje Laurenta.
Specifičnog istog što je od svog začetka koncentriran, zapravo, na filmske začetke redatelja čije filmove prikazuje pred uvijek brojnom zagrebačkom publikom.
Piše: Mladen Šagovac
Tada ni ne čudi naglašeno izdvajanje festivalskog edukativnog modula INDUSTRIJA MLADOST, uz koji je Boris T. Matić prilikom otvaranja još jednom spomenuo dosad najveći broj filmova (100) iz najviše zemalja svijeta, te najviše programa (10 programskih cjelina). Dok je Hrvoje Laurenta posebno naglasio postojanje velikog broja besplatnih projekcija koje će uz glavni program narednih osam dana osvjetljavati platna šest zagrebačkih kino dvorana.
Potom je prisutnima u najljepšoj zagrebačkoj kino dvorani prikazan kratki video u kojem je sažeto proteklih devet godina Zagreb Film Festivala. Nezahvalno bi bilo otvoriti festival bez spomena onih kojima je u najvećoj mjeri posvećen i podređen – Konačno, zahvaljujemo se i našoj publici koja nas je uvijek vjerno pratila i bez koje festivala ne bi ni bilo‘, izjavio je Hrvoje Laurenta.
Zlatar-Violić kao podrška od samog početka
10. Zagreb Film Festival otvorila je zamjenica Gradonačelnika grada Zagreba Jelena Pavičić Vukičević označavajući ovaj okrugli jubilej kao nešto posebno za sam grad da bi se potom osvrnula na ljude koji su ZFF od samog početka prepoznali kao nešto poseno.
“Istaknula bih nekoliko imena prisutnih večeras koji su važnost Zagreb Film Festivala prepoznali od samih početaka. Riječ je o Andrei Zlatar Violić, Velimiru Stojsavljeviću te Dušku Ljuštini. Zagreb Film Festival obiluje izvrsnim programom, bogatom koncepcijom te raznolikim autorskim poetikama, najnovijim i najboljim filmskim pričama te ono što je posebno važno za Grad Zagreb – jako je dobro posjećen”, izjavila je Jelena Pavičić Vukičević i festival proglasila otvorenim.
Na slici: Hrvoje Laurenta, Andrea Zlatar Violić, Boris T. Matić, Jelena Pavičić Vukičević i Duško Ljuština (s ljeva na desno)
Treći Albert Kapović Siniši Jurčiću, Hribaru ovacije
Jučer je na otvorenju Zagreb Film Festivalu, sada već znamenita, kolica ispred platna kino dvorane Europa isporučila su prvu ovogodišnju nagradu. Treća ikad dodijeljena nagrada ‘Albert Kapović‘ Hrvatske udruge producenata, do sad su je primili Martina Petrović i Hrvoje Hribar, nazvana tako u spomen preminulog utemeljitelja Hrvatskog audiovizualnog centra, ove godine primio je Siniša Jurčić, producent nagrađivanog dokumentarnog filma “Posljednja ambulantna kola Sofije“. Primivši nagradu Siniša Juričić zahvale je uputio ljudima iz HAVC-a, pri čemu je spomen Hrvoja Hribara, unatoč aferama koje mu mediji posljednjih dana pokušavaju “napakirati”, izazvalo pljesak i ovacije u prepunoj kino dvorani Europa.
‘Zahvaljujem svojoj familiji što me trpi, ali i još petoro ljudi koji su prošli puno toga samnom: Vanji Sremac, Jadranki Hrgi, Ivani Ivišić, Sanji Ravlić te najhrabrijem čovjeku koji je zaslužan zašto imamo tako dobar audiovizualni centar – Hrvoju Hribar‘, rekao je Siniša Juričić preuzevši nagradu.
Prvi film – Posljednji Elvis
Prvi film prikazan na 10. Zagreb Film Festivalu je “Posljednji Elvis” argentinskog redatelja, koscenariste filma “Biutiful”, Armanda Boa. Carlos Gutierrez (Elvis) razvedeni je pjevač. Ima malu kćer Lisu-Marie koju gotovo nikad ne viđa. Uvijek je živio pretvarajući se da je reinkarnacija Elvisa Presleya, poričući sebe i stvarnost. No sada dolazi u dob u kojoj je Elvis umro i budućnost mu se čini praznom. Neočekivana situacija natjerat će Carlosa da se pobrine za kćer. To će mu omogućiti pronaći sebe kao oca, a Lisi prihvatiti ga onakvim kakav jest. No sudbina postavlja pred Carlosa tešku odluku. Na putu glazbe i ludila, morat će birati između sna da bude Elvis i svoje obitelji. Pomalo okrutan film iza kojeg stoji motiv da se publiku suoči s nečime što je u današnjem društvu prisutno u gotovo svim segmentima zabave. “Posljednji Elvis” na Zagreb Film Festivalu još možete pogledati danas i u nedjelju, u 17h, u kinu Europa.
Dvije ljubavne premijere
Prebogat filmski program sadrži 100 filmskih naslova raspoređenih u 10 programskih cjelina od kojih je dobar dio besplatan. Program KOCKICE, svake godine u kinu Tuškanac prikazuje kratkometražne filmove mladih hrvatskih sineasta, a ove će godine najbolji među njima, uz priznanje, dobiti i novčanu potporu koju dodjeljuje Hrvatsko društvo redatelja. Program Kockice je potpuno besplatan i otvoren za publiku, a u kinu Tuškanac je na rasporedu danas, sutra u utorak i u srijedu od 23h. Osim Kockica, potpuno su besplatne sve projekcije u Zagrebačkom plesnom centru, kao i program Bibijada u kinu Metropolis u sklopu kojeg se prikazuju nezavisni dugometražni igrani filmovi za djecu i mlade.
Hrvatska premijera filma ‘Klip” koji se na kontroverzan način bavi mladima zbog čega je uzdrmao Balkan, a u Rusiji čak izazvao zabranu prikazivanja, biti će u srijedu u 22h, u kinu Europa. Debitantski film srpske redateljice Maje Miloš, višeslojno provocira, ali glavni cilj je skrenuti pozornost na generacije izgubljene djece koja na rubu društva život troše u bescjenje uništavajući se neograničenim količinama alkohola i narkotika popraćenih glasnim zvucima turbofolka. Premda kratki opis neodoljivo doziva (za mnoge benignu i sveprihvaćenu) maksimu od šezdesetih na ovamo “sex, drugs and rock&roll”, kontroverzu izaziva činjenica da su u pitanju iznimno mladi ljudi koji još nemaju jasno definirane osjećaje.
Film je seksualno i emotivno uznemirujući i u znatnoj mjeri prelazi granice. Jasna je lijepa tinejdžerica. Izgubivši iluzije o svojem životu s deprimiranom majkom i bolesnim ocem u zabačenom srpskom gradiću, ona se suprotstavlja svakome, pa i sebi samoj. Pritom je neobuzdana, eksperimentira sa seksom i drogama ili jednostavno ubija vrijeme. No taj joj očajnički prosvjed postupno pomogne da prihvati bolnu stvarnost. Film je do sad uprihodio osam filmskih nagrada, među kojima je Tigar iz festivala u Rotterdamu.
Koliko je “Klip”, i je li uopće, kontroverzno ili pak samo oportunistički režiran, osim u srijedu, zagrebačka publika moći će ocijeniti u četvrtak 18. listopada, u 17h i posljednji dan 10. ZFF-a u nedjelju 21. listopada u 21h.
Još jedan, ovaj puta za zagrepčane značajan, film će na ovogodišnjem festivalu dobiti svoju zagrebačku premijeru. Niska od šest priča kojima je tema ljubav “Zagrebačke priče vol. 2” logični je nastavak prethodnog filma koji je polučio zadovoljavajući interes ne samo zagrebačke nego i šire publike. Redatelji segmenata “Zagrebačkih priča vol. 2” su Hana Veček, Sara Hribar, Aldo Tardozzi, Ivan Sikavica, Josip Visković, Radoslav Jovanov Gonzo. Ovo će zapravo biti drugi puta da se ovaj set malih zgoda o ljubavi pojavljuje pred publikom, jer film je premijerno prikazan na ovogodišnjem Festivalu nacionalne kinematografije u Puli gdje su određeni segmenti iznimno dobro prihvaćeni od publike, pa i hvaljeni od kritike. ‘Zagrebačke priče vol. 2’ publika može pogledati u subotu 20. listopada u 20h, te dan kasnije, u nedjelju, u 19h.
Raspored svih filmskih projekcija i programa ovogodišnjeg Zagreb Film Festivala možete preuzeti ovdje.
