Ako imate osjećaj da se davite u moru digitalnih podataka, u pravu ste. Sveukupna količina digitalnih podataka udvostručuje se svakih 18 mjeseci zahvaljujući internetu, socijalnim mrežama, mobitelima s internet konekcijom i podacima koje skupljaju vlade u okviru programa praćenja. Trenutno sveukupna količina pospremljenih podataka iznosi oko nevjerojatnih 487 milijardi gigabajta, što je otprilike jednako količini od 19 milijardi Blu-ray DVD-a sprženih na puni kapacitet.
Zanimljivo, svjetska kriza nije uzrokovala i očekivano usporavanje rasta količine digitalnih podataka, nego baš suprotno, količina raste u 2009. stopom bržom za 3 % od prošlogodišnje. Predviđanja govore da će se 2012. “proizvesti” pet puta više digitalnih podataka nego 2008. Ta se pretpostavka bazira na prognozi da će u narednih četiri godine biti 600 milijuna korisnika interneta više nego danas, da će biti mnogo šira primjena bežičnih IT uređaja, kao i automobilskih navigacijskih sistema.
Isto tako, očekuje se da će biti četiri puta više onih koji kupuju ili prodaju nešto na internetu nego danas. A sve to zahtjeva sve više memorije i uzrokuje nagli rast količine digitalnih podataka.
