The Cosmos Rock
EMI/Dallas
{etRating 2.5}
Ako bi se sastavljala lista besmislenosti nastavka rada benda bez frontmana, Queen vjerojatno ne bi bili broj jedan, ali u uskom krugu svakako. Pokojni Freddie Mercury bi vjerojatno sasvim pristojno funkcionirao i s drugom trojicom iza sebe, no konkretna trojica mogu za mikrofon postaviti bilo koga to više nije ni blizu originala. Pa makar se on zvao Paul Rodgers, sugestivni pjevač, legenda rocka sa svojim bendom Free i kasnije Bad Company. Jedno je sigurno; čak i oni koji nisu voljeli Mercurya slažu se da je jednostavno kao frontman i pojava nezamjenjiv u grupi Queen. Ipak, unikatni gitarist Brian May i vrhunski bubnjar Roger taylor prvo su zaigrali na kartu nostalgije i s Rodgersom napravili svjetsku turneju, prošli Queen katalog, odsvirali znamenitu «All Right Now» i još poneki hit benda Bad Company. Kao da to nije bilo dosta, evo ih i sa studijskim albumom, s 14 novih pjesama u dužini od pristojnog duplog LP-a. Ništa s tim djelcem nije sporno, čak ni iritantno – pristojan je to mainstream rock za (naj)starije – osim što se ime Queen koči velikim slovima na omotu uz manja slova Paula Rodgersa. Da stvar bude gora, ovdje nema Johna Deacona, originalnog basista Queena, pa je insistiranje Maya i Taylora da se legitimiraju kao Queen. Uostalom, s tim imenom potencijalni kupac bi mogao biti doveden u zabludu iz jednostavnog razloga što sadržaj klasičnog rock štiha nosi malo duha Queen, prije će obradovati poklonike Rodgersa od Free naovamo. Drugim riječima, u ovoj situaciji nisu se May i taylor uspjeli nametnuti Rodgersu da samo otpjeva njihove ideje, već obrnuto; njih dvojica se doimlju kao dobar prateći bend Paula Rodgersa. I tu ime Queen ne bi trebalo ni spominjati. Na kraju, bilo bi nepravedno napisati da je 14 pjesama ove supergrupe bezvrijedno posebno ako se uzme u obzir sviračka potkovanost i neprijeporna kvaliteta Podgersovog glasa, ali…sve je to beznadežno ukopano u neka davno prošla vremena.
Jura Matić
