Viet Cong
Viet Cong
(Jagjaguwar / Flemish Eye; 2015.)
Čini se da odlični post-punk sastavi uvijek imaju politički sumnjiva imena, Joy Division, Gang of Four, a danas je tu i kanadski Viet Cong iz Calgaryja, bend koji je nedavno svirao u Zagrebu (Močvara krajem kolovoza). Matt Flegel (bas i vokal) i Mike Wallace (bubanj) gledali su kako im se prijašnji bend, Women, raspada.
Prvo je nastupila tenzija između članova, a ubrzo nakon toga je gitarist Christopher Reimer 2012. umro u dobi od 26 godina. Nimalo lake okolnosti nakon kojih nastaje Viet Cong čiji je istoimeni album jedan od najuzbudljivijih i najmaštovitijih albuma 2015.
I dok se smrt kao jedan od motiva uvijek nazire negdje u pozadini (recimo stih “if we’re lucky/we’ll get old and die” ili konačna pjesma poprilično simptomatičnog naziva “Death”), nikako se ne može reći da je riječ o albumu čije pjesme bacaju nepovratno u očaj. “Viet Cong” je jedan od albuma koji fascinira aranžmanima, zvucima i stihovljem od prvih trenutaka, s moćnim, jekom natopljenim bubnjevima “Newspaper Spoons” na koje se nastavlja maltene gregorijanski napjev i zatim gitaristička buka iz koje na kraju dopire jednostavna, umirujuća synth melodija.
Upravo je to ispreplitanje instrumenata gdje nijedan nije cijelu pjesmu dominantan je ono što njihove pjesme čini toliko privlačnima, bio to bijeli šum gitare, jednostavna i čvrsta bas linija i odlična vokalna dionica na “Continental Shelf”, ili gitarske linije koje podsjećaju na najbolja izdanja Gang of Four, vokalnu liniju nalik mantri i u konačnici jednostavan i uhu ugodan rif koji otvara “Bunker Buster” samo kako bi se sve opet vratilo u disonancu, pa sve do gotovo pa plesne “Silhouettes” koju nose synth i dinamično bubnjanje. Album završava jedanaestominutnom “Death”, predivnim, repetitivnim jammom kojeg krasi možda najbolji tekst na albumu (a tekstovi su im zbilja sjajni) i koja se polako gradi do bučne kulminacije i neurotičnog outra.
Eponimni album Viet Conga otkriva ogromne kapacitete benda, mnogo prostora za nadogradnju, a zbog svoje raznolikosti, zaigranosti i razrađenosti garantira da ćete svakim novim preslušavanjem otkriti nekakav detalj koji prije niste. Zasigurno jedan od albuma godine.
