Nije prošlo previše godina, nešto više od deset, otkako su naslovnice NME-a (koji više nije u tisku nego egzistira isključivo kao online časopis) krasili kojekakvi indie bendovi o kojima se govorilo kao da su spasitelji rock & rolla. Koliko je tih bendova preživjelo?
Rock recenzije
Superchunk – What a Time to Be Alive
Posrijedi je vjerojatno vulgarna generalizacija, ali ugledniji indie-rock veterani kao da na jedan specifičan način ostaju određeni kontekstom u kojemu su napravili svoje prve glazbene korake – u pitanju nije iracionalna nostalgija ili neotvorenost prema tekućoj suvremenosti, koliko neka vrsta kontraškog ideološkog zatočeništva u atmosferi kasnih osamdesetih i ranih devedesetih, u lokalnoj “strukturi osjećaja” proizašloj iz mjesta koje su indie-rock prvoborci originalno zauzimali u popularnoglazbenom polju.
Ty Segall – Freedom’s Goblin
Ponestaje mi načina kako da predstavim Tya Segalla. Ukratko: riječ je o jednoj od najznačajnijih figura (ako ne i najznačajnijoj figuri) u rock & rollu današnjice. Konzistentan je što se kvantitete tiče, što otprilike znači da od njega možemo očekivati najmanje jedno izdanje godišnje, a bitno je napomenuti kako svaki album predstavlja i određeni glazbeni pomak.
Roxy Music – Roxy Music: 45th Anniversary Edition
U kontekstu popularne glazbe prve polovice sedamdesetih Roxy Music su odigrali presudnu ulogu kao posve izdvojena, originalna i – kako će se uskoro pokazati – utjecajna postava (to što su uz ostale, utjecali i na Spandau Ballet i slične teško…
Seine – Sno Sna
Kad je Ivan Ščapec (nadalje: Ivča) to jest Seine 2016. osvojio Demofest bješe jasno: Seine će konačno izdati punokrvni LP. Ivčine glazbene putešestvije kreću prije deset godina, s (nažalost upokojenim) noise sastavom Vlasta Popić i podosta mekšim, ali jednako otkačenim i eksperimentalnim projektom akustičnog, kantautorskog predznaka, Seine.
Avishai Cohen – 1970
Premda ga je renomirani časopis Downbeat nazvao jazz talentom globalnih proporcija, izraelski kontrabasist, aranžer, skladatelj i povremeni pjevač Avishai Cohen nadilazi tako usku žanrovsku kategorizaciju. Sadržaj njegovih ostvarenja, ovisno o stvaralačkoj etapi, rezultat je autorovih istraživanja tradicionalnog nasljeđa, raznih klasičnih formi, a katkada i popularne glazbe u užem smislu pojma.
Svemirko – Vanilija
Glazbena etiketa više-manje zauvijek (osnovana u lipnju 2016.) u svom mission statementu kaže kako im je cilj promovirati izvanredne i recentne glazbenice, glazbenike i bendove te zadovoljiti glazbene kužiste, ali i educirati ljude o tome koliko je bitna muzika opjevana na materinjem jeziku.
David Gilmour – Live At Pompeii
Pink Floyd je uvijek bio bend velikih (najvećih!) gesti: velike konceptualne teme na albumima The Dark Side Of The Moon, The Wall i Animals, ambiciozni orkestralni zahvat na nevoljenom LP-u Atom Heart Mother, glazbeno-filmski poduhvati u suradnji s Michelangelom Antonionijem na projektu Zabriskie Point – sve što su činili polazilo je od monumentalnih ideja.
Margo Price – All American Made
Ako je glazbeni izraz Margo Price duboko tradicionalan i konzervativan u smislu da ga se može označiti labavim terminom američke korijenske glazbe, isto ne vrijedi i za njezinu politiku koja je za američke pojmove u najmanju ruku ozbiljno progresivna.
King Khan – Murderburgers
Kralj Arish Ahmad Khan jedno je od prepoznatljivijih imena garage rock revival scene. Svakako je jedna od osebujnijih pojava. Kostimi a la Sun Ra, ratničke kacige, uriniranje na stageu, frenetični nastupi uživo, sve to spada u arsenal jednog od novogaražnih prvoboraca.