Negdje na pola puta između demonskih urlika Siouxsie Sioux i glazbene ostavštine post-punka (točnije, Au Pairs) stvorene su Savages. Da budem precizan, ispale su iz bezdana. Četiri djevojke iz Londona dovele su pojam post-punk revivala do krajnjih konzekvenci i usput snimile ponajbolji album 2013. za koji će se, ne sumnjam, za desetak godina često vezati epitet “kultni”.
Rock recenzije
John Paul Keith – Memphis Circa 3AM
Tko je John Paul Keith? Vele da je više od desetljeća proveo u nekoj vrsti dobrovoljnog glazbenog egzila. Rođen u Knoxvilleu (TN), skitao se i sviruckao po New Yorku, Nashvilleu i Birminghamu (AL), a tmurnu osobnu rokersku odiseju slučajno je priveo relativno sretnom kraju kada se 2005. godine usidrio u Memphisu, nakon što je već odlučio poslati cijelu stvar k vragu.
The Band of Heathens – Sunday Morning Record
Među iskrenim americana entuzijastima The Band of Heathens već su neko vrijeme na glasu kao provjereno ime, odmah po objavljivanju istoimenog studijskog debija 2008. godine, onima koji su ga slušali, bilo je jasno da se radi o ozbiljnom i zrelom rokenrol bendu, a izlazak njihova posljednjeg albuma “Sunday Morning Record” u istim je krugovima dočekan s ponešto strepnje.
Midlake – Antiphon
Novi album jednog od najcjenjenijih teksaških indie sastava snimljen je u okolnostima izmjene ključnih članova. Točnije, člana: naime, nakon što ih je napustio pjevač i autor Tim Smith, Midlake se ipak uspio pregrupirati i na četvrtom projektu u karijeri, Antiphon, zadržati temeljni identitet sastava.
Eminem – Marshall Mathers LP 2
Trinaest godina nakon sad već kultnog “Marshall Mathers LP” Eminem je odlučio snimiti njegov nastavak. Sam naslov albuma postavlja letvicu poprilično visoko, a nakon bolno osrednjih i nezanimljivih “Relapse” i “Recovery” teško je bilo za povjerovati da novi materijal može…
Benchwarmers – Define Success
Godina koju smo svježe ispratili će ostati upamćena kao jedna od najplodnijih po pitanju regionalne glazbene scene unazad, bez pretjerivanja, posljednjih desetak godina. Prostor bivše države obiluje kvalitetnim imenima u gotovo svim žanrovima, a napretkom produkcije – kao i samih ambicija novih i starih kolektiva – neka od prošlogodišnjih izdanja slobodno možemo bez ikakvog srama i pretjerivanja plasirati u svijet.
Howe Gelb – The Coincidentalist
˝Welcome to the desert/ it’s becoming increasingly more expensive˝ veli Howe Gelb na početku pjesme ˝Vortexas˝, prve stvari na njegovom novom albumu ˝The Coincindentalist˝. Kome je točno ova dobrodošlica namijenjena nije sasvim jasno, ali izgleda kao da ju je Gelb u prvom redu namijenio samome sebi.
Neil Young – Live At The Cellar Door
Posljednjeg dana u kolovozu 1970. Neil Young objavio je jedan od ključnih i najomiljenijih albuma u tada već zapaženoj, ali još uvijek ne posve razbuktaloj karijeri – After The Gold Rush. Tri mjeseca poslije održao je tri nastupa u washingtonskom…
Yuck – Glow & Behold
Yuck, londonski indie rock kolektiv nas je svojim debitantskim self-titled izdanjem iz 2011. oduševio do te mjere da smo već pokopanu britansku rokenrol scenu, opustošenu plagiranjem, neinventivnošću i očajno nemuštim recikliranjem raspalih glazbenih tendencija ponovno odlučili prigrliti i dati joj još pokoju šansu.
Arcade Fire – Reflektor
Svi koji su proteklih tjedana ostali očarani singlicom “Reflektor”, a kasnije i nešto manje zaraznom (ali ipak teško odoljivom) pjesmom “Afterlife”, mogli bi ostati zbunjeni cjelinom koju dvije skladbe predstavljaju. Dvostruki album koji je zamalo mogao stati i na jedan CD najambiocioznija je dosadašnja postaja grupe, u to nema sumnje.
